Fruškogorski vremeplov: Manastir Velika Remeta

Fruškogorski vremeplov: Manastir Velika Remeta

Comment Icon0 Comments
Reading Time Icon5 min read

Manastir Velika Remeta je jedan od 16 fruškogorskih manastira. Nalazi se u istočnom delu Fruške gore, severozapadno od istoimenog naselja i nekadašnjeg Prnjavora Velika Remeta, u čijem se ataru danas nalazi. Manastir prostorno i administrativno pripada opštini Irig.

Manastir je posvećen svetom Dimitriju, a u njegovom sastavu se nalazi i crkva posvećena ovom svecu. U okviru manastira se nalaze i dve kapele — svetog Jovana Krstitelja iz 18. veka i Uspenija Presvete Bogorodice iz 1970.

Fotografija: Poklonik.com

Položaj

Manastir Velika Remeta nalazi se na južnoj strani Fruške gore, duboko u planini i na visini od 270 m. Udaljen je svega 5-6 km od puta Beograd-Novi Sad, pa je lako dostupan vernicima i drugim posetiocima.

Na prostoru 50 km dužine i 10 km širine na sremskoj planini Fruška gora, smešteno je šesnaest srpskih pravoslavnih manastira.

Šire područje Fruške gore od davnina je bilo bogato svetilištima, a tokom 16. i 17. veka na ovom prostoru je zabeleženo 35 manastira. Od vremena nastanka ovi manastiri nebrojeno puta su pljačkani, rušeni i napuštani, a najozbiljnije su stradali tokom Drugog svetskog rata. Nekoliko manastira je teško oštećeno i tokom NATO bombardovanja 1999.

Međutim, zahvaljujući veri i ljubavi prema pravoslavlju ovi manastiri žive i živeće za buduća pokolenja.

Foto izvor: fruskac.net

Istorija

Po predanju, manastir je osnovao kralj Dragutin kada je u lovu pao sa konja i ostao trajno hrom i predao vlast svom bratu Milutinu. Prema zvaničnim podacima Velika Remeta se prvi put pominje 1562. Postoji i jedan pisani podatak iz 1509. da je izaslanik-kaluđer despotice Angeline Branković dolazio u manastir posvećen svetom Dimitriju (manastir Velika Remeta je posvećen ovom svetitelju).

Današnji manastirski kompleks je veoma star i smatra se da je njegova gradnja započeta još u 15. veku. Barokni zvonik pridodat mu je 1735. i posvećen je rođenju svetog Jovana Preteče (svetog Jovana Krstitelja). Fasada crkve prilagođena baroknom izgledu u periodu 1733—1753. Nove ikone za ikonostas izrađene su u prvoj polovini 18. veka. Međutim, prestone ikone su starije. Ove ikone su slikali 1687. pridvorni ruski zografi Leontije Stefanov, Joan Maksimov i Spiridon Grigorev.

Na početku Drugog svetskog rata u manastir ulaze ustaške jedinice i u njemu ostaju sve do proleća 1943, tako da je komisija zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt 10. septembra 1941. došla da popiše imovinu manastira i da je odnese u Zagreb. Ona je preuzela svega oko 60 predmeta, što govori da su ostala dobra bila pokradena i uništena. Kada su proleća 1943. ustaše napuštale manastir, spalile su ga.

Creator: PC2 

Stradanje u Drugom svetskom ratu

Na početku Drugog svetskog rata, nakon pada Kraljevine Jugoslavije i njene okupacije od strane Nemaca i njihovih saradnika, manastir Velika Remeta, kao i čitav Srem, potpali su pod upravu kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH). Srpski pravoslavni manastiri su se našli na udaru vojnih vlasti pretrpevši veliko razaranje i pljačku. Takva sudbina je posebno pogodila Veliku Remetu, koja je temeljno opljačkana, a zatim razrušena.

U manastir su ušle ustaške jedinice i u njemu ostale sve do proleća 1943, tako da kada je komisija zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt 10. septembra 1941, na čelu sa Vladimirom Tkalčićem došla da popiše imovinu manastira i da je odnese u Zagreb, dobar deo manastirskih dragocenosti već bio pokraden ili uništen.

Komisija je preuzela svega oko 60 predmeta iz crkve, riznice i biblioteke, te dva portreta iz salona: ruskog cara Petra Velikog i Andreje Andrejevića. Od knjiga je preuzeto nekoliko „srbulja i rukopisnih dela“, dok su manastirska arhiva i preostala dobra bila pokradena, uništena ili su propala.[6] Kada su proleća 1943. ustaše napuštale manastir, one su ga spalile. Kube i krov crkve su srušeni, unutrašnjost crkve je upropašćena (freske su premazane), zapadno krilo konaka je sravnjeno sa zemljom, dok su ostali konaci pretrpeli velika oštećenja.

Dragocenosti iz manastira su čuvane u Zagrebu sve do 1946. godine kada je tamo otišla srpska državnocrkvena komisija, koja je trebalo da izvrši popis i preuzimanje kulturno-istorijskog blaga koje je u toku Drugog svetskog rata odneseno iz crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve sa područja NDH.[6]

Godine 1946. od preostalih predmeta formiran je Muzeja Srba u Hrvatskoj 1946. godine, kao posebno odeljenje unutar Muzeja za umjetnost i obrt, koji je tokom reformi 1963. godine ušao u sastav Povijesnog muzeja Hrvatske, a zatim nakon što je ovo srpsko odeljenje ugašeno i predmeti integrisani u druge zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja, 29. maja 1984. godine izvršen je još jedan povraćaj predmeta iz Eparhije sremske, koji su nakon rata zadržani u Zagrebu i tada je manastiru izvršen povraćaj dva portreta.

Velika Remeta danas

Velika Remeta je obnovljena 1982. godine u vreme arhimadrita Danila Zdravkovića. Posle smrti oca Danila 2000.g . upravu manastira prima arhimadrit Stefan Vučković Slava manastira je Ivanjdan – 7 (24) Jul.

Manastir je danas u dobrom stanju. Manastirski kompleks čine crkva crkva (katolikon) posvećena svetom Dimitriju, kapela svetog Jovana Krstitelja iz 18. veka i kapela |Uspenija Presvete Bogorodice iz 1970.

Foto: Autor: Vanilica

Manastir ima najviši zvonik u Sremu (38,6 m) i sa sve četiri strane je opkoljen spratnim konacima.

Manastir poseduje mali muzej stare srpske muzike, delo Dimitrija Stefanovića, muzikologa i direktora muzikološkog instituta.

U manastiru su sahranjeni jedan od ranih karlovačkih mitropolita Stefan Metohijac.

Share this article

About Author

SremOnline

Related Posts