Post na vodi

Post na vodi: pravila, dozvoljene namirnice i saveti za početnike

Post na vodi zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. On nije samo način ishrane, već duhovna vežba koja pomaže vernicima da kroz telesno odricanje očiste i um i srce. Tokom vekova post je bio put pripreme za velike praznike, ali i prilika da se čovek podseti unutrašnje discipline, skromnosti i smirenosti.

Za mnoge danas post na vodi ima i dodatnu vrednost – donosi osećaj pročišćenja organizma i vraćanja prirodnoj ravnoteži. Ipak, osnovno pitanje za početnike uvek ostaje isto: šta tačno znači post na vodi, koja su njegova pravila i koje namirnice se mogu koristiti?

Pravila koja morate znati

Post na vodi nije samo izbacivanje pojedinih namirnica. On ima jasno definisana pravila koja oblikuju svakodnevni jelovnik i način pripreme hrane. Najvažnija su sledeća:

  • Bez životinjskog porekla – meso, mlečni proizvodi, jaja i sve što se od njih pravi strogo su zabranjeni.
  • Bez ulja i masti – hrana se kuva, peče u sopstvenom soku ili priprema na pari. Ulje, margarin i svi oblici masti izostaju.
  • Dozvoljene namirnice – povrće, voće, mahunarke, žitarice i hleb bez ulja čine osnovu jelovnika.

Post na vodi često se kombinuje sa postom „na ulju“, gde se dopušta upotreba biljnih ulja u određenim danima. Međutim, post na vodi ostaje stroža i zahtevnija varijanta koja traži veću disciplinu i planiranje ishrane.

Dozvoljene namirnice i primeri obroka

Dozvoljene namirnice tokom posta na vodi
Dozvoljene namirnice tokom posta na vodi

Iako mnogi misle da je post na vodi monoton i ograničen, izbor namirnica je zapravo veoma bogat. Osnovu čine povrće i žitarice, a pravilnim kombinovanjem dobija se nutritivno uravnotežena ishrana.

Šta možete jesti:

  • Povrće: krompir, šargarepa, tikvice, kupus, spanać, brokoli
  • Mahunarke: pasulj, sočivo, grašak, boranija
  • Žitarice: pirinač, proso, ovas, kukuruz, kuskus
  • Voće: jabuke, kruške, pomorandže, banane, suvo voće
  • Hleb bez ulja i peciva pripremljena na vodi
Interesantno je da se tokom posta često koriste proizvodi kao što su tofu, sejtan ili specijalni biljni burgeri. Oni mogu poslužiti kao posna zamena za meso, a ponudu takvih proizvoda možete pronaći i na Vegapčić sajtu. Na ovaj način, jelovnik dobija raznolikost i lakše se izbegava osećaj monotonije.

Primer dnevnog jelovnika:

  • Doručak: kuvani ovas sa suvim grožđem i jabukom
  • Ručak: pasulj bez zaprške, salata od kupusa i hleb na vodi
  • Večera: pirinač sa povrćem, pečene tikvice i sveža salata

Istorijski i kulturni značaj posta

Post na vodi nije samo nutricionistička praksa. On ima duboke korene u pravoslavnoj tradiciji, gde se već vekovima posmatra kao duhovna vežba. Najstrožiji i pretežno na vodi su Veliki Vaskršnji post (traje 7 nedelja pre Vaskrsa) i Gospojinski post (14.-28. Avgusta), i mnogi vernici se trude da u potpunosti istraju. Cilj je da se kroz telesno odricanje ojača unutrašnja snaga, poveća smirenost i posveti vreme molitvi.

Kulturno gledano, post je oblikovao i kulinarstvo Balkana. Brojna jela koja danas smatramo tradicionalnim zapravo potiču iz perioda posta, kada su domaćice morale osmisliti ukusne recepte bez ulja i životinjskih namirnica.

Na primer: supe na vodi, variva od mahunarki i pite sa povrćem.

Zdravstveni efekti posta na vodi

Mnogi se odlučuju na post iz duhovnih razloga, ali postoje i brojni zdravstveni benefiti koje potvrđuju i naučne studije.

  • Detoksikacija – eliminacija masnoća i prerađene hrane smanjuje opterećenje jetre i bubrega.
  • Regulacija telesne mase – smanjen unos kalorija i jednostavnija ishrana često vode ka gubitku kilograma.
  • Poboljšanje varenja – veći unos vlakana iz povrća i voća pozitivno utiče na crevnu peristaltiku.
  • Smanjenje holesterola – izbacivanjem masnih životinjskih proizvoda smanjuje se nivo lošeg holesterola u krvi.
Studija objavljena u časopisu „Nutrition Research“ pokazala je da osobe koje povremeno sprovode restriktivne postove imaju bolji lipidni profil i stabilniji nivo glukoze u krvi. To je važan podatak za sve koji žele da uz post dobiju i zdravstvenu korist.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dr Jovana Mašić (@drmasic91)

Saveti za početnike

Za one koji tek ulaze u praksu posta na vodi, najvažnije je da pristupe bez naglih promena i sa dobrim planom.

Praktični saveti:

  • Pripremite se nekoliko dana ranije smanjenjem masne i mesne hrane.
  • Napravite listu dozvoljenih namirnica i isplanirajte obroke unapred.
  • Uvek imajte pri ruci voće ili orašaste plodove bez ulja kako biste izbegli nagli pad energije.
  • Pijte dovoljno vode i biljnih čajeva.
  • Ako imate zdravstvene tegobe, obavezno se posavetujte sa lekarom pre početka posta.

Početnici često prave grešku jer jedu premalo i ne unose dovoljno kalorija. Iako se post na vodi zasniva na jednostavnoj hrani, količina mora biti adekvatna kako bi organizam imao dovoljno energije za svakodnevne aktivnosti.

Ljubitelji slatkog mogu da odahnu

Svi vi koji obožavate slatko – bez brige, i tokom posta na vodi postoje rešenja. Iako su mleko, puter i jaja isključeni, poslastice nisu potpuno zabranjene. Potrebno je samo malo kreativnosti i znanja o dozvoljenim namirnicama.

Najčešći posni slatkiši uključuju:

  • kolače sa suvim voćem i orasima,
  • oblande sa džemom,
  • žele bombone i ratluk,
  • voćne salate i kompote bez šećera,
  • posne keksove i medenjake bez ulja.

Posebno je zanimljivo da su mnogi tradicionalni kolači zapravo nastali kao posni recepti, jer su domaćice vekovima morale da budu domišljate tokom dugih postova.

Danas na tržištu postoje i gotovi posni proizvodi koji zadovoljavaju potrebu za slatkim, ali domaća varijanta uvek ima poseban ukus i daje osećaj kontrole nad sastojcima.

Zaključak

Kao neko ko već nekoliko godina redovno posti sve postove, mogu da vam kažem da početak nije bio nimalo lak. Najpre se uspaničite: hoću li biti gladna, kako ću izdržati, šta ću jesti iz dana u dan? Ali stvarnost je potpuno drugačija. Kada se uhodate i kada pronađete raznovrsne posne recepte, post na vodi postaje rutina, nalik bilo kom drugom restriktivnom režimu ishrane.

Ipak, ono što post na vodi čini posebnim jeste duhovna dimenzija. Tu ne postoji samo fizičko odricanje, već i želja da istrajete i date sebi psihološku potvrdu da vi to možete. I kada se nedeljom na liturgiji pričestite, osećaj dostignuća je snažan i donosi dodatnu motivaciju da nastavite.

Uz dobar plan, unapred pripremljene obroke i dovoljno tečnosti, post na vodi može postati vredno iskustvo koje vas osnažuje i duhovno i fizički.

Najčešće postavljana pitanja:

1. Koliko dana može da se izdrži post na vodi bez zdravstvenih posledica?

Najduži post na vodi je Vaskršnji, on traje 7 nedelja, i pojedinim danima je dozvoljena riba i post na ulju. Ukoliko ste potpuno zdravi, 7 nedelja nike dug period, nema negativnih posledica, čak su pozitivne. Ali, ovo će vam čak i duhovnik reći, ukoliko radite fizički zahtevnije poslove ne bi trebalo da postite na vodi, jer vam je potrebno dosta više energije.

2. Da li se med smatra mrsnim tokom posta na vodi?

Da. U pravilima posta na vodi med se svrstava u namirnice koje se ne koriste, jer potiče od pčela i smatra se životinjskim proizvodom. Međutim, u praksi postoje različita tumačenja – neki vernici ga uključuju, dok ga drugi strogo izbegavaju. Ako želite da post bude u skladu sa najstrožim pravilima, med se izostavlja.

3. Da li je bezbedno da trudnice ili osobe sa hroničnim bolestima poste na vodi?

Trudnicama, dojiljama i osobama sa hroničnim bolestima uvek se savetuje poseban oprez. Post na vodi može biti previše restriktivan za organizam koji već ima povećane potrebe. Pre nego što se odluče na post, najbolje je da se posavetuju sa lekarom ili nutricionistom, kako bi se napravio plan koji neće ugroziti zdravlje. U crkvenoj praksi trudnice i bolesni najčešće imaju olakšice.

4. Šta da radim ako tokom posta osetim slabost ili vrtoglavicu?

Prvo što treba uraditi jeste da proverite da li unosite dovoljno hrane i vode. Slabost i vrtoglavica često su posledica preniskog unosa kalorija ili šećera u krvi. Dodajte više mahunarki, integralnih žitarica i svežeg voća u obroke. Ako se simptomi ponavljaju, najbolje je da prekinete post i potražite savet lekara. Post ne treba da ugrozi zdravlje, a uvek se naglašava da je smisao posta u duhovnom podvigu, a ne u iscrpljivanju tela.

Autor teksta:

Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

  −  2  =  1

Oznake: