Najpoznatiji Sportisti iz Srema
Izvor: SremOnline

Najpoznatiji Sportisti iz Srema: 10 Legendi Srpskog Sporta

O prirodnim lepotama i istorijskoj baลกtini Srema smo Vam veฤ‡ priฤali, ali verovali ili ne, istoriju ovog podneblja obeleลพio je i niz sportista roฤ‘enih baลก u Sremu. Srem je rodno mesto mnogih talentovanih sportista koji su svojim radom, upornoลกฤ‡u i posveฤ‡enoลกฤ‡u dostigli vrhunac u razliฤitim sporskim disciplinama.

Od fudbalu i koลกarke, preko tenisa do borilaฤkih sportova, Srem je iznedrio niz ลกampiona ฤija su imena nadaleko poznat u istoriji sporta.

Koji su to Najpoznatiji Sportisti iz Srema?

10. Boลพidar Boลกko Simonoviฤ‡

Boลพidar Boลกko Simonoviฤ‡
izvor: wikipedia.org

Boลกko, roฤ‘en u ล idu 1898.godine, potiฤe iz ugledne porodice zemljoposednika Radoslava. Poznavaocima istorije domaฤ‡eg fudbala ime naลกeg slavnog trenera je odavno poznato. ล irim masama ime Boลกka Simonoviฤ‡a postaje poznato nakon filma โ€œMontevideo, Bog te video!โ€.

Iako po zanimanju arhitekta, Boลกko se nikada nije bavio tim poslom. Njegova strast i ลพivot su bili fudbal. Svoju karijeru je proveo kao golman u โ€œSrpskom Maฤuโ€ i โ€œBSK-uโ€. U toku igraฤke karijere on postaje i fudbalski sudija, a poznato je i da je on prvi domaฤ‡i sudija koji je sudio meฤ‘unarodnu utakmicu.

Ono zbog ฤega je โ€œBoลพa Dunsterโ€ na ovoj listi, a svima nam je poznato nakon gledanja filmske priฤe o prvom Svetskom prvenstvu u Montevideu, jeste njegova trenerska karijera. Boลพa je selektor reprezentacije Kraljevine Jugoslavije postao 21.marta 1930.godine.

Kao selektor je ostvario jedan od najveฤ‡ih uspeha naลกe reprezentacije, polufinale Svetskog prvenstva. Reprezentaciju je predvodio 30 puta, a upamฤ‡en ฤ‡e i ostati meฤ iz 1934.godine protiv Brazila koji je naลกa reprezentacija dobila 8-4.

9. Goran Stevanoviฤ‡

Goran Stevanoviฤ‡
izvor: sportal.rs

Roฤ‘en je 1966.godine u Sremskoj Mitrovici, meฤ‘utim svoju fudbalsku karijeru je zapoฤeo u Partizanu. Za seniorski tim Partizana igrao je od 1983 do 1991.

Posle uspesnih godina u crno belom dresu, prelazi u Osasunu, gde provodi 2 godine. U karijeri je joลก nastupao Farense, Vitoriju Setubal, Kampomajorense, Uniao Madeira. Poslednje dve godine je nastupao za grฤke klubove Veriju i Panelefsinijakos.

Za seniorsku reprezentaciju Jugoslavije odigrao je jedan meฤ 1985.protiv Austrije u Lincu.

Trenersku karijeru Gorana Stevanoviฤ‡a obeleลพio je njegov period u Partizanu. Gde je prvo bio pomoฤ‡nik Slaviลกi Jokanoviฤ‡u, a zatim je 8 meseci bio ลกef struฤnog ลกtaba. Neopozivu ostavku podneo je nakon poraza od Vojvodine u polufinalu kupa Srbije.

Zapaลพen uspeh je takoฤ‘e ostvario kao selektor Gane, gde je stigao do polufinala Kupa afriฤkih nacija. Nakon poraza od Zambije nije produลพio ugovor sa fudbalskim savezom Gane.

Poslednje angaลพovanje mu je bilo kao selektor U21 Reprezentacije Srbije od 2022. do 2023.godine.

8. Milivoje ฤ†irkoviฤ‡

Milivoje ฤ†irkoviฤ‡
izvor: soccersportal.rs

โ€œAjmo Milivoje, ajmo Milivojeโ€ su reฤi Peฤ‘e Strajniฤ‡a, kojim je upisao tadaลกnjeg fudbalera Partizana u istoriju.

Milivoje je roฤ‘en 1977.godine u Novoj Pazovi, gde je i zapoฤeo karijeru i odigrao svoje prve seniorske utakmice u dresu Radniฤkog. Najzapaลพeniji period u karijeri ovog defanzivca je period proveden u redovima Partizana.

U Partizanu je proveo 11 godina, a ostaฤ‡e upamฤ‡en po jedanaestercu protiv Njukasla 2003.godine. Ovim pogotkom Milivoje je odveo Partizan do dugo oฤekivane Lige ล ampiona.

Za reprezentaciju Srbije i Crne Gore odigrao je 9 utakmica. Meฤ‘utm za Svetsko prvenstvo 2006 u Nemaฤkoj nije dobio poziv iako je bilo oฤekivano. Time je zavrลกio svoju reprezentativnu karijeru.

Nakon zavrลกetka karijere 2010.godine, koliko je poznato ฤ†irkoviฤ‡ se obreo u svetu biznisa.

7. Dejan Majstoroviฤ‡

Dejan Majstoroviฤ‡
izvor: nsuzivo.rs

Rodjen 1988. u Starim Banovcima. U lokalnom koลกarkaลกkom klubu Dunav je zapoฤeo svoju karijeru. Pravi potez je napravio kada je poฤeo da igra 3×3 basket.

U tandemu sa naลกim najboljim basketaลกem Duลกanom Bulutom, vladao je svetom gotovo ฤitavu deceniju.

Tokom karijere zabeleลพio je neverovatno rezultate:

  • 6 Fiba 3×3 svetskih kupova
  • 5 Svetskih prvenstava
  • 4 Evropska prvenstva
  • Bronzana medalja na Olimpijskim igrama u Tokiu 2020

Individualno je takoฤ‘e pobrao brojne nagrade kao ลกto su MVP Svetskog prvenstva, najbolji ลกuter svetskog prvenstva i na kraju najbolji basketaลก na svetu.

Trenutno nastupa za Ub sa kojim je proลกle sezone osvojio zavrลกni turnir.

6. Duลกan Lajoviฤ‡

izvor: tennismajors.com
izvor: tennismajors.com

Poznati srpski teniser roฤ‘en je 1990.godine u Staroj Pazovi. Sada veฤ‡ davne 2010.godine je zapoฤeo svoju tenisku karijeru. U senci Novaka ฤokoviฤ‡a, ovaj momak je uspeo da ostvari nekoliko zapaลพenih uspeha, a to su osvajanje ATP 250 turnira u Umagu i Banja Luci.

Najzapaลพeniji rezultat svakako predstavlja finale Mastersa u Monte Karlu 2019.godine kada je naลพalost izgubio od Fabija Fonjinija.

2020.godine sa reprezentacijom Srbije uspeo je da se domogne ATP kupa koji se igrao u Sidneju. Tada je naลก sastav predvoฤ‘en Novakom uspeo da savlada ล paniju u finalu i osvoji prvi ATP kup.

5. Darko Stoลกiฤ‡

Darko Stoลกiฤ‡
izvor: telegraf.rs

Joลก jedan naลก Sremac ฤije ime je naลกiroko poznato u borilaฤkom svetu. Darko je roฤ‘en 1992. godine u selu Laฤ‡arak. U najveฤ‡em selu u Vojvodini je i zapoฤeo svoju uspeลกnu karijeru.

Bio je ฤak 10 puta nacionalni ลกampion u dลพudou, a takoฤ‘e i ลกampion Balkana. Nakon toga Darko bira da svoju karijeru nastavi u MMA.

Veliki uspeh postiลพe kada 2017.godine potpisuje ugovor sa najpoznatijom svetskom organizacom UFC. Meฤ‘utim, uspeo je da zabeleลพi samo jednu pobedu u ฤetiri meฤa, te je tako i njegova karijera u UFC bila okonฤana.

Ali, naลก najbolji MMA borac je imao drugaฤije planove, potpisao je za KSW i napravio pun pogodak. U KSW je na skoru 7 pobeda i 1 poraz, i to protiv De Frisa, najdominantnijeg teลกkaลกa u KSW-u.

Jedna od njegovih sledeฤ‡ih borbi se oฤekuje da bude revanลก protiv De Frisa, za pojas ลกampiona u teลกkoj kategoriji.

Poslednju borbu Darko je imao na turniru FNC 17 u Beogradu na kom je uspeo da savlada Mirana Fabjana poznatijeg kao Slo Rocky. I tako poboljลกa svoj skor na 21:6.

4. Zlatko Portner

Zlatko Portner
izvor: bernerzeitung.ch

Za mlaฤ‘e generacije moลพda nepoznato ime. Meฤ‘utim, za one starije Zlatko Portner je legenda rukometa i jedan od naลกih najboljih rukometaลกa ikada.

Roฤ‘en je u Rumi 1962.godine, a karijeru je zapoฤeo u Slogi iz Hrtkovca, zatim u Crvenki, i na kraju u najuspeลกniji rukometni klub u Jugoslaviji, Metaloplastiku iz ล apca.

U periodu igranja za Metaloplastiku, Portner za jedno sa Vujoviฤ‡em ฤini tzv. โ€œฤŒarobni dvojacโ€. Kakat tandem su bili jasno govori to da su bili ลกampioni Evrope 85. i 86.godine.

Meฤ‘utim uspesima proslavljenog rukometaลกa nema kraja, sledeฤ‡i klub mu je bila Barselona sa kojom je osvojio EHF Ligu ลกampiona.

Bio je ฤlan jugoslovenske zlatne generacije koja je bila ลกampion sveta 1986.godine, osvojila srebrnu medalju na OI 1988.godine i 4.mesto na Svetskom prvenstvu 1990.godine.

Uspeลกnu rukometnu karijeru Zlatko Portner zavrลกava u ล vajcarskoj, Bernu.

Naลพalost, slavni sportista i jedan od najuspeลกnijih sportista sa podruฤka Srema, napustio nas je 2020. u 59-oj godini ลพivota.

3. Miroslav Raduljica

Miroslav Raduljica
izvor: euronews.rs

Moลพda ฤ‡e neko reฤ‡i da je ovaj koลกarkaลก zauzeo visoku poziciju na mojoj listi najpoznatijih sportista iz Srema. Odluku da ga stavim na visoko treฤ‡e mesto je to ลกto je on moj sugraฤ‘anin, Inฤ‘inฤan.

U Inฤ‘iji je i zapoฤeo karijeru u KK Mandeks gde je veฤ‡ tada po reฤima trenera pokazivao talenat i bio ispred svojih vrลกnjaka. 2002.godine Raduljica prelazi u mlaลกe kategorije FMP-a iz ลฝeleznika. Za ovaj tim debituje u sezoni 2005/06, narednu provodi na pozajmici u Borcu iz ฤŒaฤka.

Zapaลพeni rezultati dolaze u sezoni 2009/10 kada je izabran za najkorisnijeg igraฤa domaฤ‡e lige. Potom potpisuje ugovor sa Efes Pilsenom, ali povreda stopala ga je poslala na pozajmicu u Albu, Partizan a zatim ukrajinski Azovmaลก.

NBA karijeru je proveo u Milvoki Baksima i Minesoti od 2013. do 2015., upisao je ukupno 53 meฤa i beฤeลพio u proseku 3.6 poena i 2.1 skokova pomeฤu.

Po povratku u Evropu, igrao je za Panatinaikos i Olimpiju iz Milana. Sa oba kluba je osvojio nacionalne kupove. Potom sledi period od 4 godine tokom koga je igrao u Kini. Nastupao je za 3 kineska kluba i ostavio veliki trag u kineskoj koลกarci.

Trenutno nastupa za grฤki Marusi, gde u poznim godinama beleลพi odliฤne partije. Iznenadio je mnogo odlukom da ode u Grฤku, nakon teลกke sezone u Crvenoj Zvezdi.

Dobro poznata brada je dugo godina bila jedan od simbola reprezentacije. U mladjim kategorijama je osvojio svetsko za igraฤe do 19 godina i evropsko prvenstvo za igraฤe do 18 i do 20 godina, a zatim i Univerzijadu 2009.godine.

Te 2009.godine upisuje svoje prve nastupe za seniorsku reprezentaciju i postaje ฤlan naลกe selekcije koja je osvojila srebro na Evropsko prvenstvu u Poljskoj.

Stalni i neizostavan ฤlan reprezentacije postaje od 2014.godine. U ovom uspeลกnom periodu za naลกu koลกarku, โ€œBraduljicaโ€ je igrao znaฤajnu ulogu u osvajanju srebra na SP 2014 i OI u Riu 2016.godine.

Na SP 2019 u Kini, osvaja sa reprezentacijom peto mesto. Upravo mu je to i bio poslednji turnir u dresu reprezentacije. Ostaฤ‡e Raduljica upamฤ‡en kao jedan od najboljih centara reprezentacije Srbije.

2. Aleksandar Kolarov

Aleksandar Kolarov
izvor: sempreinter.com

Zasluลพeno drugo mesto na ovoj listi je morao poneti naลก dugogodiลกnji kapiten i jedan od najboljih fudbalera sa ovih prostora. Mnogi ฤ‡e osporiti ovakve reฤi, ali kako da mi Sremci ne volimo svog ฤoveka.

Kolarov, koji je roฤ‘en i ลพiveo u Vojci kod Stare Pazove, svoju karijeru je ipak zapoฤeo u Crvenoj zvezdi. O njegovom talentu dovoljno govori ฤinjenica da je proลกao mlaฤ‘e kategorije naลกej najtrofejnijeg kluba.

Seniorsku karijeru je zapoฤeo u ฤŒukariฤkom koji je tada igrao niลพu ligu, a presudan detalj karijere mu je prelazak u OFK Beograd, tadaลกnji rasadnik talenata. Posle svega jedne sezone zavredio je paลพnju velikana evropskog fudbala, Lacija iz Rima.

U Rimu provodi odliฤne 3 godine, gde uspeva da osvoji Kup i Superkup Italije.

Za veliko milionsko obeลกteฤ‡enje, Kolarov prelazi u Manฤester Siti. Ovaj klub je u tom periodu krenuo da gradi ลกampionski tim, a jedan od vaลพnih ลกrafova za prvu titulu posle mnogo godina je bio naลก ฤovek, Aleksandar Kolarov.

I u engleskom velikanu je uspeo da ostavi neizbrisiv trag. Deo je tima koji je vratio Siti na mapu evropskog fudbala. Premijer ligu je osvojio dva puta u sezoni 2011/12 i 2013/14, dva puta je osvojio i Liga kup, a po jednom FA kup i Komjuniti ลกild.

Nakon 7 godina igranja u Engleskoj, Kolarov se vraฤ‡a u Seriju A, ali sada na drugu stranu Rima. Razoฤarao je navijaฤe Lacija i potpisao za Romu. Za tri godine provedene u tima sa Olimpika, nije uspeo da podigne nijedan trofej, ali je stekao ljubav navijaฤa Vuฤice.

Poslednje dve godine karijere proveo je u Interu iz Milana. Odmah prve sezone uzima ลกampionsku titulu sa Interom i osvaja Superkup Italije. Krunu na svoju zavidnu karijeru stavlja osvajanjem Kupa Italije u sezoni 2021/22.

Karijeru je zavrลกio 2022.godine nakon gotovo 20 godina igranja. Za reprezentaciju Srbije odigrao je 94 utakmice i postigao 11 golova.

Ako je meni po neฤemu ostao upamฤ‡en, a to je gol na Svetskom prvenstvu u Rusiji protiv Kostarike. To je ta leva noga i razorni ลกut zbog koga ga ฤesto i porede sa Siniลกom Mihajloviฤ‡em.

Sa reprezentacijom je odigrao dva Sveska prvenstva, a nekoliko godina je nosio i kapitensku traku u reprezentaciji.

1. Branislav Ivanoviฤ‡

Branislav Ivanoviฤ‡
izvor: transfermarkt.co.za

I za kraj, meni liฤno naลก omiljeni fudbaler i prva asocijacija kada pomislim na reprezentaciju. Dugogodiลกnji kapiten naลกe selekcije, roฤ‘en je u Sremskoj Mitrovici. Karijeru poฤinje u Sremu iz rodnog grada.

Iz svog matiฤnog kluba seli se u OFK Beograd gde ฤ‡e i izrasti u velikog igraฤa. Nakon 55 utakmica u dresu Romantiฤara, Bane prelazi u Lokomotivu iz Moskve. Tada je na ฤelu Lokomotive bio naลก trener Slavoljub Muslin.

Dve uspeลกne sezone u Rusiji bile su viza Banetu za dalje uspehe. Meฤ‘utim nije odlazak u ฤŒelsi u poฤetku delovao tako dobro. Trener ฤŒelsija, Skolari nije raฤunao na Ivanoviฤ‡a. Pa je Bane morao da ฤeka 8 meseci za svoj debi u dresu plavaca.

Tek je dolaskom Gusa Hidinka poฤeo da dobija ลกansu. Dobro je svima poznat Banetov meฤ protiv Liverpula u ฤetvrtfinalu Lige ล ampiona. Tada je Bane pokazao svoje oruลพje, udarac glavom. Uspeo je dva puta da zatrese mreลพu Liverpula i zasigurno obezbedi mesto u srcima navijaฤa ฤŒelsija.

Uspeo je da osvojio 2011. Ligu ลกampiona, 2013. Ligu Evrope, a u domaฤ‡em ลกampionatu 3 Premijer lige i 3 FA kupa i po jedan Liga kup i Komjuniti ล ild. Priznaฤ‡ete zavidna karijera.

Ako na to dodamo da je titulu ลกampiona Lige Evrope upravo Bane doneo ฤŒelsiju golom u poslednjim trencima meฤa, jasna vam je njegova pozicija meฤ‘u navijaฤima tima iz Londona.

2017.godine prelazi u Zenit iz Sankt Petersburga gde provodi tri godine i osvaja 2 trofeja ลกampoiona Rusijei jedan kup. Poslednju sezonu u karijeri odigrao je u Vest Bromiฤ Albionu. Odigrao je jednu sezonu, 14 meฤeva u timu sa ostrva i na kraju sezone 2020/21 okonฤao karijeru.

Za nacionalni tim je odigrao 105 meฤeva i dao 13 golova. Verovatno je najbolji desni bek kojeg je naลกa reprezentacija ikada imala. Za reprezentaciju je igrao na Svetskom prvenstvu u Juลพnoj Africi na kom je naลกa reprezentacija doลพivela veliki neuspeh. Do 2018.godine je bio neizostavan deo tima, ali je taj period bio veoma teลพak za naลก tim. Nosio je dugo kapitensku traku i predstavljao oliฤje upornosti i naฤina na koji se nosi dres reprezentacije.

Ipak nije bio pozvan u tim za Svetsko prvenstvo u Rusiji iz i dalje nejasnih razloga. Na taj naฤin je zavrลกio svoju priฤu sa nacionalnim timom.

A zaลกto je Bane zavrลกio na prvom mestu ove liste dovoljno govore titule i trofeji koje je tokom karijere osvojio, ali i komentari svakog navijaฤa na pomen njegovog imena.

Zakljuฤak

Ma, ko kaลพe da mi Sremci ne moลพemo potrฤati za loptom?! Verovali ili ne, mnogo je sportista poteklo sa naลกih prostora, mnogo se sportista iz Srema vinulo u sam vrh svetskog i evropskog sporta. U ovom spisku je samo nekolicina njih koji su obeleลพili istoriju naลกeg sporta.

Put karijere ovih ljudi je inspiracija i danas mnogim mladima koji tek zapoฤinju svoju sportsku karijeru.

Autor teksta:

Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Vaลกa adresa e-poลกte neฤ‡e biti objavljena. Neophodna polja su oznaฤena *

42  −  37  =  

Oznake:ย