Kupovina stana od investitora deluje privlačno zbog cene, jer stan koji još nije završen obično košta manje nego gotov, uknjižen stan na istoj lokaciji.
Ali ta razlika u ceni nosi i razliku u riziku. Ako ugovor nije dobro sročen, ako investitora niste proverili ili ako niste pratili tok gradnje, možete se naći u situaciji u kojoj ste platili stan koji nije vaš – bar ne u pravnom smislu.
O tome u nastavku.
Sadržaj
ToggleOd dogovora do ključeva – koraci koje ne smete preskočiti
Procedura izgleda složeno na papiru, ali u praksi ima jasan redosled koji – ako ga pratite – pruža dobru zaštitu.
- Provera dokumentacije pre bilo čega: vlasnički list, građevinska dozvola, APR izvod, CEOP status
- Predugovor – korisno kada nisu svi uslovi još ispunjeni; ako postoji kapara, odustanak je skupo platio – kupac gubi kaparu, a prodavac koji odustane vraća duplo
- Overa kupoprodajnog ugovora kod notara – notar proverava identitet, ovlašćenja i sadržaj ugovora; nadležan je notar sa teritorije na kojoj se nepokretnost nalazi
- Plaćanje isključivo bankovnim transferom za iznose iznad 15.000 evra – gotovinsko plaćanje iznad tog iznosa nije dozvoljeno prema Zakonu o sprečavanju pranja novca
- Praćenje gradnje tokom čitavog procesa – prisustvo radnika, status na CEOP portalu
- Primopredaja i zapisnik – stan se preuzima prazan od lica i stvari, sa potpisanim zapisnikom o stanju, očitanim brojilima i brojem ključeva
- Uknjižba – podnošenje zahteva katastru uz overen ugovor sa clausulom intabulandi i dokaz o plaćenoj taksi; tek tada postajete formalni vlasnik
- Poreska obaveza – rok od 10 dana od overe ugovora za prijavu poreza na prenos apsolutnih prava; kod prvog prometa novogradnje PDV je uračunat u cenu i ne plaća se porez na prenos

Šta zapravo kupujete kada kupujete od investitora?
Kada kupujete stan od investitora, predmet ugovora je stan koji se opisuje prema projektu – sprat, kvadratura, orijentacija, struktura – koji još fizički ne postoji. Investitor je pravno lice koje ima građevinsku dozvolu, gradi u svoje ime i obavezuje se da vam preda stan u ugovorenom roku, tehnički ispravan i podoban za useljenje.
Razlika u odnosu na kupovinu od fizičkog lica je značajna. Kod fizičkog lica kupujete nešto što već postoji, što možete videti i proveriti. Kod investitora kupujete obavezu. I baš zbog toga je sve što je zapisano u ugovoru – ključno.
Mnogi kupci u ovom trenutku odlučuju da se konsultuju sa stručnjacima za nekretnine koji poznaju lokalno tržište i znaju da prepoznaju problematičnu dokumentaciju pre nego što se dođe do potpisa.
Kako proveriti investitora pre nego što potpisujete bilo šta?
Ovo je korak koji se često preskoči – ili se uradi površno. A upravo tu leže skriveni problemi.
Prvo što treba da uradite jeste da proverite vlasnički list parcele na kojoj se gradi. Investitor mora biti upisan kao vlasnik ili zakupac zemljišta. Ako nije, nema pravni osnov da vam proda stan na toj lokaciji.
Sledeće – građevinska dozvola. Mora biti pravosnažna, ne samo izdata. Dozvolu i status izgradnje možete sami proveriti na portalu Centralne evidencije objedinjenih procedura (CEOP). Tamo vidite sve podnete zahteve i izdate dozvole za svaki objekat u Srbiji.
Ono što malo ko proverava, a veoma je bitno: da li na gradilištu ima radnika?

Advokat Petar Učajev, stručnjak za pravna pitanja vezana za nekretnine, u izjavi za portal Nova.rs navodi da je upravo ovo jedan od najpraktičnijih indikatora:
„Ako je pusto, taj investitor para nema i odatle bežite glavom bez obzira.“
Proverite i portfolio investitora – da li su prethodni projekti završeni i uknjiženi. APR registar vam pokazuje da li je firma aktivna, da li ima blokade računa i kakva joj je finansijska istorija.
Šta kupoprodajni ugovor mora da sadrži?
Ugovor o kupoprodaji stana od investitora je centralni dokument koji definiše sve. Bez njega – ili sa lošim ugovorom – pravna zaštita je minimalna.
Element ugovora | Zašto je važan |
| Identitet ugovornih strana | Tačan naziv investitora prema APR registru, JMBG/PIB, adrese |
| Opis nepokretnosti | Adresa, sprat, struktura, površina prema katastru, broj parcele i katastarska opština |
| Cena i dinamika plaćanja | Ukupna cena, raspored rata po fazama gradnje, način plaćanja |
| Rok predaje u posed | Konkretan datum ili uslov (npr. po dobijanju upotrebne dozvole) |
| Ugovorna kazna za kašnjenje | Bez ove stavke nema osnova za naknadu ako investitor zakasni |
| Izjava o slobodi od tereta | Potvrda da nad stanom ne postoje hipoteke, plombe ni prava trećih lica |
| Clausula intabulandi | Saglasnost investitora da kupac može izvršiti uknjižbu bez ponovnog prisustva prodavca |
Svaki od ovih elemenata ima konkretnu pravnu posledicu ako nedostaje. Ugovor bez ugovorne kazne za kašnjenje ostavlja vas bez alata u slučaju da investitor probije rok. Ugovor bez clausule intabulandi znači da katastar ne može sprovesti uknjižbu – ni kada sve ostalo bude u redu.
Clausula intabulandi – termin koji ćete pamtiti
Kada se po prvi put susretnete sa ovim latinskim terminom u ugovoru, prva reakcija je obično zbunjenost. Ali ovo je jedna od najvažnijih klauzula u celom dokumentu, i vredi je razumeti pre nego što stavite potpis.
Clausula intabulandi je izjava prodavca (investitora) kojom daje saglasnost da se kupac može uknjižiti kao vlasnik nepokretnosti u katastru, bez ponovne prisutnosti prodavca i bez dodatne izjave. Bez ove klauzule, katastar neće prihvatiti zahtev za upis vlasništva, čak i ako je ugovor overen kod notara i cena isplaćena u celosti.
Napomena – Prema Zakonu o državnom premeru i katastru (Sl. glasnik RS, br. 72/2009 i izmene), pravo svojine na nepokretnostima stiče se upisom u katastar nepokretnosti. Bez tog upisa, vlasništvo u pravnom smislu ne postoji.

Klauzula mora biti neuslovljena i neoročena. Tipična formulacija glasi: „Prodavac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora kupac može uknjižiti kao vlasnik, bez dodatne izjave i prisustva prodavca.“ Ako u ugovoru koji vam stave pred potpis ove klauzule nema – tražite da se doda pre overe.
Rokovi i šta se dešava kada investitor kasni
Ugovor mora da definiše rok predaje stana – konkretan datum ili precizno formulisan uslov (na primer: u roku od 30 dana od dobijanja upotrebne dozvole). Ali rok bez posledice je samo prazna reč.
Prema Zakonu o obligacionim odnosima (čl. 270–277), ugovorna kazna (penali) mora biti izričito ugovorena da bi kupac imao pravo da je naplati. Ako u ugovoru piše samo rok, a ne i šta se dešava ako se rok propusti, kupac u praksi nema automatsko pravo na naknadu samo zbog kašnjenja.
Kod plaćanja u ratama po fazama gradnje, svaka rata treba da bude vezana za proverljivu fazu – završen temelj, završeni grubi radovi, dobijanje upotrebne dozvole. Ukoliko investitor prestane da gradi i gradilište ostane prazno duže vreme, to je konkretan signal da treba reagovati – proveriti finansijsku situaciju firme u APR registru i po potrebi angažovati advokata.
Ako investitor ne ispuni ugovorne obaveze, kupac ima pravo da zahteva raskid ugovora i povraćaj uplaćenih sredstava, ali samo ako su ti uslovi jasno predviđeni ugovorom.

Kupovina bez upotrebne dozvole – rizici koje ne smete ignorisati
Ovo je jedna od tačaka u kojima se mnogi kupci oslone na obećanja investitora umesto na dokumente. A upravo tu nastaju problemi koji se teško rešavaju.
Upotrebna dozvola je potvrda nadležnog organa da je zgrada izgrađena u skladu sa projektom i da je bezbedna za stanovanje. Bez nje stan ne može biti uknjižen, ne možete prijaviti prebivalište, banke ne odobravaju kredit pod standardnim uslovima, i teško ćete taj stan ikada prodati.
U najgorem scenariju, nadležni organ može zahtevati rušenje delova objekta koji nisu izvedeni prema projektu. To nije teorijska situacija – ovakvi slučajevi postoje i u Srbiji, a sudski postupak traje godinama.
Ako kupujete stan u zgradi koja još nema upotrebnu dozvolu, ugovor obavezno mora sadržati rok za pribavljanje dozvole i obavezu investitora da bez nje predaja stana nije moguća. Pratite status na CEOP portalu i ne oslanjajte se isključivo na usmena obećanja.
Za kraj…
Kupovina stana od investitora može biti odlična odluka – finansijski, lokacijski, kvalitetom gradnje. Ali je i jedan od retkih životnih koraka u kojima slaba priprema ima stvarne, merljive posledice.
Proverite investitora, proverite dokumentaciju, nemojte potpisivati ugovor koji nije pregledao advokat, i pratite svaki korak od dogovora do uknjižbe.
Često postavljana pitanja
Može, ali uz određene uslove. Banke u Srbiji obično odobravaju stambeni kredit za stan u izgradnji tek kada je izgrađeno najmanje 80% objekta. Pre tog praga, kreditni uslovi su nepovoljniji ili kredit uopšte nije dostupan, jer banka nema dovoljnu pravnu sigurnost za uspostavljanje hipoteke.
Escrow račun je poseban namenski račun koji vodi banka. Kupac uplaćuje sredstva na taj račun, a banka ih oslobađa investitoru tek po ispunjenju ugovorenih uslova – na primer, po završetku određene faze gradnje. Ova praksa pruža kupcu zaštitu jer investitor ne dobija novac unapred bez dokumentovane isporuke.
Troškovi overe kod notara i takse katastra po uobičajenoj praksi padaju na teret kupca, osim ako ugovorom nije drugačije definisano. Notarska naknada se obračunava prema vrednosti ugovora na osnovu propisane tarife po bodovima, a iznos varira zavisno od vrednosti nekretnine.
U tom slučaju kupac postaje poverilac u stečajnom postupku. Bez uknjižbe ili jasnog pravnog osnova, povraćaj uplaćenih sredstava može biti delimičan ili dugotrajan. Zato je važno da ugovor predviđa plaćanje po fazama (a ne unapred u celosti) i da postoji klauzula o pravu na raskid sa povraćajem celokupnog iznosa u slučaju da investitor ne ispuni obaveze.
Kupoprodajni ugovor se sačinjava u pet primeraka: tri dobija kupac (za katastar, banku i lični arhiv), jedan prodavac i jedan javni beležnik. Primerci namenjeni katastru moraju biti originalni otpravci, ne fotokopije – svaki otpravak se dodatno naplaćuje kod notara, pa je praktično zatražiti sve primerke odjednom pri overi.


