Manastir Kuveždin pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Nalazi na jugozapadnom delu Fruške gore,
Na prostoru 50 km dužine i 10 km širine na sremskoj planini Fruška gora, smešteno je *osamnaest srpskih pravoslavnih manastira. Šire područje Fruške gore od
Manastir Šišatovac se nalazi na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore u blizini istoimenog naselja i izvora potočića Remete. U početku se manastir zvao Remetica
Manastir Petkovica pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Nalazi se na jugozapadnom delu Fruške
Manastir Privina (Pribina) Glava je najzapadnije smešten manastir od svih 16 Fruškogorskih manastira. Manastir se nalazi u krajnje zapadnom delu Fruške gore, na oko pet
Bešenovo je manastir Eparhije sremske Srpske pravoslavne crkve, jedan od 16 Fruškogorskih manastira u Vojvodini. Manastir, tačnije njegovi ostaci se nalaze na južnim padinama središnjeg
Manastir Vrdnik, poznat i kao Mala Ravanica, jedan je od najznačajnijih manastira na Fruškoj gori. Godine 1811, na Vidovdan, kada je završena manastirska crkva, u
Manastir Vranjaš pripada sremskoj eparhiji Srpske pravoslavne crkve. U prelepom ambijentu u uvali između sela Grgurevci i Manđelos 2010. godine postavljeni su temelji najmlađem fruškogorskom
Manastir Mala Remeta ili Remetica pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve koji se nalazi na Fruškoj gori, pored istoimenog sela. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao